Rate this blog

Претражи овај блог

Poučne priče

 
Otvori u novom prozoru

Priče o životu

 
Otvori u novom prozoru

уторак, 31. јул 2012.

Poučne priče 15


Genijalac (istinita prica) 

"Opišite kako se može izmeriti visina nebodera obicnim barometrom" -
bilo je pitanje na nekom ispitu iz fizike na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Jedan od studenata je odgovorio: "Oko vrha barometra zavežete kraj podužeg kanapa i polako spustite barometar sa krova nebodera sve dok barometar ne dodirne tlo. Dužina kanapa uvežana za dužinu barometra je, u stvari, visina nebodera".
Ovaj poprilicno orginalni odgovor je do te mere iznervirao profesora,
da je student pao na ispitu i bio iskljucen iz slušanja fizike na ovom univerzitetu.
Student se pozvao na svoja osnovna prava sa obrazloženjem daje njegov odgovor neoborivo korektan, tako da je univerzitet imenovao posebnu nezavisnu komisiju koja je trebalo da oceni ovaj slucaj.
Predsednik komisije je odlucio da je odgovor zaista bio tacan, ali da nije relevantan kao dokaz poznavanja materije, u ovom slucaju fizike.
Da bi rešili pat situaciju, odluceno je da student može da istupi pred specijalnu komisiju i da ima šest minuta da da usmeni odgovor na ovo pitanje, kako bi pokazao da poznaje osnovne principe fizike.
Pet minuta je student sedeo razmišljajuci i ne progovarajuci ni rec.
Predsednik komisije ga je upozorio da vreme istice i da ima još samo jedan minut da da odgovor na postavljeno pitanje. Na to je student odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da ne može da se odluci koji bi da da kao konacan odgovor. Još jednom mu je savetovano da požuri, posle cega je student odgovorio kako sledi:
- Kao prvo, mogli bi da ponesemo barometar na vrh nebodera, bacimo ga sa ivice i izmerimo vreme koje mu treba da dotakne tlo.
Visina nebodera bi u tom slucaju bila H = 0,5g*t2. Jedino što bi se barometar u tom slucaju razbio.
- Ili, u slucaju da sija sunce, mogli bi da izmerimo dužinu barometra, izmeriti visinu njegove senke, zatim izmeriti visinu senke nebodera i proporcionalnom aritmetikom izracunamo visinu nebodera.
- Ako baš želite da budete naucni na visokom nivou, mogli bi zavezati kraci kanap na kraj barometra, i pustiti ga da se klati kao klatno, najpre na tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara odstupanju gravitacione sile koja deluje na tako napravljeno klatno, T = 2p2*(l/g).
- Cetvrto rešenje, a u slucaju da neboder ima stepenice za nuždu, bilo bi i najjednostavnije: svaki sprat stepeništa izmeriti u dužinama barometra i na vrhu samo sabrati tako izmerene dužine.
- A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rešenje, što ja pretpostavaljam da vi ocekujete, mogli bi da iskoristite barometar da izmerite vazdušni pritisak na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima iskoristite za izracunavanje visine zgrade.
- Elem, kako nas stalno podsticete da vežbamo nezavisnost razuma u primeni naucnih metoda, mislim da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara u tom neboderu i reci mu: "Dacu vam svoj novi
barometar ako kažete koliko je visoka ova zgrada oko koje se vi brinete". 

Ne treba ni pominjati da je student položio ispit, a posle je bio prvi Danac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Glavom i bradom Nils Bohr.

Нема коментара:

Постави коментар

Prokomentarišite post.

Популарни постови

Posebni trenuci

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

komentari

Get Recent Comments Widget