Rate this blog

Претражи овај блог

Poučne priče

 
Otvori u novom prozoru

Priče o životu

 
Otvori u novom prozoru

субота, 22. август 2009.

Ambrozija - strašan stvor - smor

Dolazak proleća za mnoge znači početak borbe s polenskim alergijama. Veliki broj biljnih vrsta u to vreme stvara ogromne količine polena koji, uz pomoć vetra može da se prenese i do 100 kilometara. Uzročnici alergija su biljke čija polenova zrna u svom sastavu poseduju jedinjenja koja su izazivači alergijskih reakcija.
Antigeni s površine polenovog zrna rastvaraju se na sluznici nosne šupljine i respiratornog trakta. Posle reakcije antigen - antitelo dolazi do oslobođanja histamina koji je odgovoran za alergijske simptome. Kada organizam preosetljive osobe dođe u kontakt sa alergenom u roku od nekoliko minuta, ili sati, ispoljiće se simptomi alergije.
Simptomi alergije mogu biti ispoljeni u blagom obliku kada ne remete radnu sposobnost, ali i u težim oblicima, pa i dramatičnim kada ugrožavaju život (u slučaju gušenja).

Najopasnija alergena biljka kod nas je ambrozija.

Malo je alergičnih osoba koje nisu čule za ambroziju, jednu od "najalergičnijih" biljaka, koja je najpre počela stvarati probleme Amerikancima, ali u zadnje vreme predstavlja problem i u Evropi. Zanimljivo je da je jedan od puteva ulaska ambrozije iz Amerike bio luka Rijeka - Mađarska.

Danas je ambrozija najraširenija u istočnoj i južnoj Europi, a česta je i na severu i zapadu. Ambrozija je iz svoje postojbine Amerike uvežena u Evropu sa zagađenim pošiljkama semena. Ranije se javljala pored puteva, ivica parcela, na zaparloženim zemljištima, a u poslednje vreme sve više se javlja na površinama sa intenzivnom agrotehnikom. Danas, praktično nema njive bez ambrozije. Rasprostranjuje se duž saobraćajnica s prašinom na automobilskim gumama. Tuneli, mostovi i naselja mogu delovati kao barijere i zaustaviti biljku na nekoliko godina, a onda ona odjednom počne rasti s druge strane tunela ili reke..?

Oko dvadeset vrsta ambrozije može se naći u Evropi, a najznačajnija je kratka ambrozija (Ambrosia artemisiifolia = a. elatior).
Pogoduje joj suva klima i otvorena okolina. Veoma je prilgodljiva novom okruženju. Svaka biljka ambrozije proizvede semenke koje mogu preživjeti u zemlji preko 30 godina i čak izdržati smrzavanje. Zavisno od klimatskih uslova ambrozija se može javljati sezonski ili tokom cele godine.

Kako izgleda?


Jednogodišnja je biljka, naraste od 1 do 1,5 metara. Ima vretenasti koren. Stablo joj je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama, na preseku je četvrtastog oblika.
Listovi su jajolikog oblika, posuti dlačicama, višestruko perasto deljeni.


Cvetovi u obliku grozdastih cvatova na vrhovima su stabla ili grane, žućkaste su boje.



Semenke klijaju u martu i aprilu, a krajem maja i početkom juna parložna trava je već bogato razgranata, razvijena biljka, visine i preko jednog metra. Prvi cvetovi se javljaju u julu, novi stalno zamenjuju stare, pa je cvetanje masovnije tokom avgusta i septembra. Sitni zelenkasti cvetovi skupljeni u glavičastoj cvasti oprašuju se vetrom uz čiju pomoć zrnca polena mogu preći i više stotina kilometara.
Jedna biljka pod uticajem vetra raspršuje prosečno oko 8 miliona zrnaca!
Parložna trava je vrlo žilava kao vrsta: jedinke isklijale sa zakašnjenjem sustižu ostale, pa biljka iznikla krajem jula cveta u septembru. Svaka od njih prosečno donosi oko 3000 semenki, što objašnjava zašto se širi tako brzo. Semenke mogu i decenijama mirovati u zemlji (na dubini od tri metra) čekajući povoljne uslove i pri tome sačuvati klijavost.

Polen ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena. Najveće su koncentracije polena u ranim jutarnjim satima i prepodne.
Koncentracije polena u vazduhu smanjuju se poslije kiše.

Znakovi alergije.
To su kijanje, svrbež nosa, vodeni iscedak iz nosa, otoci kapaka i otežano disanje.
Kao čest problem uz alergijsku kijavicu razvija se i astma.

Alergija je oštećenje raznih tkiva, izazvano prekomernom odbrambenom reakcijom organizma od nečega što on doživljava kao strano. Alergije polako postaju bolest moderne civilizacije, koja stvara sve više proizvoda od kojih se telo brani kao od štetnih stranih supstanci, kao što su to npr. industrijsko zagađenje, zatvorene prostorije, promena klime, itd. Alergija je češća kod ljudi koji su genetski opterećeni.

Alergija na ambroziju je vrlo raširena, jer se biljka jako razmnožila. Alergija na ambroziju pripada u grupu polenoza, alergijskih bolesti koje izaziva polen. Osim što je štetna kada raste među usevima, mnogo je veća šteta što se smatra da je oko 10 posto stanovništva alergično na njen polenov prah.

Polen ambrozije izgleda kao kugla sa šiljcima, odnosno ima male kukice kojima se zakači za sluzokožu gornjih disajnih organa i tako stvara velike alergijske probleme: kijanje (i više od deset puta uzastopno), svrab u nosu, curenje iz nosa, suzne i crvene oči, kašalj, otežano disanje sa osećanjem nedostatka vazduha. Osim respiratornih tegoba dešavaju se i promene na koži u vidu crvenih pečata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije na organima za varenje, praćene povraćanjem, grčevima i dijarejom, naročito ako postoje unakrsne reakcije sa hranom koja potencira njenu alergogenost i dovodi do pogoršanja akutnog stanja. To su lubenice, dinje, tikvice, krastavci, banane, kesten, paradajz, zelena salata, a ređe pirinač i kukuruz.

Dijagnoza.
Da bi bili sigurni da je alergija u pitanju može da se uradi jednostavno alergološko ispitivanje. Naprave se kožne alergijske probe, kada se na kožu podlaktice nanesu posebno napravljeni rastvori alergena, među kojima je i polen ambrozije. Ako se pojavi pozitivna reakcija - jasno crvenilo dijagnoza je jasna.

Lečenje, kako olakšati simptome.
Svi koji pate od alergija na ambroziju probali su verovatno sve lekove koje nude naše apoteke (od Claritina, Pressinga, Phenergana, Beconase pump... nadalje), ali lečenje se mora vršiti pod nadzorom ordinirajućeg lekara.
U olakšavanju simptoma i sprečavanju težih manifestacija najbolja je kombinacija preventivnih mera i lekova (antihistaminika).
Pri alergijskoj astmi potrebno je lečenje hormonima-kortikosteroidima, koji se daju u obliku tableta ili inhalacionih pumpi, što je sigurno kvalitetnija terapija, pošto se koriste male koncentracije hormona koje deluju lokalno, ciljno (na nivou bronhija). U terapijske svrhe mogu se koristiti razni preparati dobijeni na bazi polena. Naime, polen kao farmaceutska sirovina koristi se za proizvodnju alergenskih rastvora za lečenje polenske kijavice. Polenski ekstrakti sadrže frakcije polenskih, u vodi rastvorljivih, proteina, koji deluju kao alergijski desenzibilitatori

Alergijom na ambroziju bave se i mnogi travari pa neki preporučuju npr. čaj od žalfije (kadulje) : 1 kašika žalfije prelije se s 2-3 dl vruće vode i ostavi poklopljena preko noći. Služi za ispiranje sluznica nosa i usta, a njom se može isprati i sluznica očiju, lice i celo telo. Takav postupak sprečava "bujanje" sluznice.


Osim tih mera lečenja, u vreme najveće koncentracije polena treba izbegavati:

* izlazak iz kuće od pet sati ujutro do deset sati prepodne, kada je najveća koncentracija
* držati zatvorene prozore od stana ili automobila ako smo na putovanju, kako polen ne bi ulazio
* slobodno vreme provoditi na mestima gdje nema ambrozije
* radove izvan kuće obavljati neposredno nakon prestanka kiše, kada je koncentracija polena najmanja, kasno poslepodne ili predveče
* tuširati se i prati kosu svako veče (tako se spira polen sa tela i kose), ali i često prati ruke,Često se presvlačiti (na taj način se sa odeće odstranjuje polen),
* izbegavati pušenje, sprejeve protiv insekata i slične iritanse jer pojačavaju simptome alergije
* ne sušiti odeću ili cipele izvan kuće
* ne izlaziti iz kuće za vreme vetrovitih dana
* redovno usisavati stan i prati podove (usisavanjem i pranjem skuplja se i uklanja polen),
* kod rada u bašti staviti masku na usta i nos, a po završenom poslu u vrtu istuširati se i presvući se,
* sportskim aktivnostima u prirodi baviti se posle kiše kada je koncentracija polena najmanja, i ako je moguće
* koristiti godišnji odmor kada u mestu življenja ima najviše polena. Ići na more ili na planinu da bi se izbegao kontakt sa njim.

Kako se uništava.
Ambrozija prvenstveno nastanjuje neuređeno i zapušteno zemljište. Jedna biljka može proizvesti i više od milijardu zrna polena koji se uz pomoć vetra mogu raspršiti na površinu od više kvadratnih kilometara. Zrno polena zadržava klijavost i do 40 godina. Trenutno je ima više u Evropi nego u Americi. Najbolje ju je uništiti čupanjem iz korena, ali i negovanje niskog rastinja utiče na njeno zatiranje. U slučaju većih površina primenjuje se i redovno košenje do pet centimetara iznad zemlje, a samo ponekad i tretman totalnim herbicidima. Ako se ne kosi nisko, izrasta ponovo u roku od 20 dana. Kod nas su akcije uništavanja, čak i košenja ovog korova veoma ozbiljno shvaćene i ambroziji je objavljen pravi rat.
U pojedinim zemljama zakonom je regulisana obaveza uništavanja ovog korova, i to ne samo za javna komunalna preduzeća već i za građane koji imaju baštu oko svoje kuće. U Mađarskoj su takve kampanje počele pre nekoliko godina. Organizovana su takmičenja za decu. Dete koje nabere najviše ambrozije dobija nagradu. Štampanii su i posteri sa slikom biljke i objašnjenjima zašto je biljka opasna i zašto je treba iščupati zajedno s korenjem.
U Kanadi postoji zakonska obveza iskorenjivanja ambrozije u vrtovima. Gradska policija ima sporazum s poštarima, koji im dojavljuju u kojem vrtu raste biljka. Kazne za vlasnike vrtova koji je ne iskorenjuju mogu biti i nekoliko hiljada dolara.

Популарни постови

Posebni trenuci

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...

komentari

Get Recent Comments Widget